Plaža "Kamp Glavotok" Duž obale kampa su se smjestile tri šljunčane plaže. ...
Način plaćanja Upoznajte se s načinom plaćanja u kampu Glavotok te iskoristite sve pogodnosti koje nudimo. ...
Cjenik Family bungalova za sezonu 2017. Cijene Family bungalova za 2017. godinu izražene su u kunama. ...
Cjenik mobilnih kućica za sezonu 2017. (350-357) Cijene mobilnih kućica za 2017. godinu izražene su u kunama. ...
Plava zastava Već se četiri godine zaredom na plaži "Kampa Glavotok" vijori Plava zastava. ...
Pekara U pekari "Glavotok" se možete svakodnevno opskrbiti svježim kruhom i kolačima, mliječnim proizvodima, suhomesnatim narescima i napicima. ...
Multimedija Multimedija ...
Područje Šotoventa Područje Šotoventa

  • Područje Šotoventa
  • Područje Šotoventa
  • Područje Šotoventa
  • Područje Šotoventa
  • Područje Šotoventa
  • Područje Šotoventa
Šotovento obuhvaća 46,04 km2 najzapadnijeg dijela otoka Krka. Prema podacima iz 2001. godine na tom području živi 1000 stanovnika u 10-tak naselja i zaseoka: Bajčići, Brozići, Brusići, Brzac, Glavotok, Kapovci, Linardići, Milohnići, Nenadići, Pinezići, Poljica, Skrpčići i Žgaljići. Administrativno pripada Gradu Krku.

Naziv Šotovento dolazi od talijanskih riječi „šoto“ - ispod i „vento“- vjetar, tj. ispod vjetra odnosno zavjetrina. Šotovento je položeno ispod nekoliko nevelikih vrhova koji stvaraju prirodnu zaštitu od bure. Zaštićenost od bure i okrenutost prema južnoj i zapadnoj, sunčanoj strani, pogodovali su razvoju bujne vegetacije.

Znamenitosti na području Šotoventa čine brojni vjerski objekti, prirodna i klimatsko vegetacijska obilježja od kojih bismo izdvojili:

- Samostan franjevaca trećoredaca glagoljaša s crkvom sv. Marije iz 1507. godine u Glavotoku.
- Između samostana u Glavotoku i kampa Glavotok se nalazi zaštićeni rezervat šumske vegetacije hrasta crnike, jedan od zaštićenih šumskih rezervata u Republici Hrvatskoj, površine jednog hektara.
- Crkvica Sv. Krševan iz 9. st., spomenik nulte kategorije nedaleko naselja Milohnići.
- Župna crkva u Poljicama.
- Ponad uvale Čavlena nalazi se nekoliko hrastova za koje se smatra da su najveći na cijelom otoku. Najveći među njima star je preko 400 godina i opsega u deblu 5,4 metra.

Nekad su najvažnije gospodarske grane Šotoventa bile stočarstvo, ratarstvo, sječa i prodaja ogrjevnog drva, maslinarstvo i vinogradarstvo te ribarstvo u Skrbčićima i Pinezićima koji su bliže moru.
Unazad 20-ak godina turizam i ugostiteljstvo preuzimaju značajniji udio u gospodarstvu Šotoventa.

U Valbiski, najzapadnijoj uvali Šotoventa se nalazi pristanište za trajekte koji povezuju otoke Krk i Cres te Krk i Rab.

Ispiši šetnicu


Novosti
Posebna ponuda
Newsletter